Smotra projekata “BAŠTINA U VJERI”
29. svibnja 2014.
Smotra projekata iz područja NPOOLJP
12. ožujka 2015.
Kako djeca uče matematiku
PEDAGOŠKA GODINA: 2013./14.
PROJEKT: KAKO DJECA UČE MATEMATIKU - DJEČJI VRTIĆ PLOČE
SKUPINA: STARIJA-SREDNJA I
ODGOJITELJICE: LJILJANA BOGUNOVIĆ I ANASTAZIJA MUSULIN
Tema projekta
Kako djeca uče matematiku.Cilj projekta
Pobuditi dječju znatiželju za matematiku u svijetu oko nas, usvojiti osnovne matematičke pojmove te im omogućiti da nauče pronalaziti različite načine kako se može riješiti matematički problem.
Zadaci projekta
- Stjecati spoznaje o predmatematičkim vještinama (odnosi u prostoru, odnosi predmeta, svojstva predmeta)
- Stjecati spoznaje o brojevima i slovima, geometriji i mjerenju
- Razvijanje logičkog razmišljanja rješavanjem matematičkih zadataka
- Razvijanje sposobnosti za samostalni rad
- Dodatno proširivanje novim matematičkim znanjima predviđenim predškolskim sadržajima
RAZVOJNA PODRUČJA
-
TJELESNI I PSIHOMOTORIČKI RAZVOJ
- Igre dodavanja loptom – pojam „pored“ sebe
- Razvrstavanje kocaka – pojam „veliko“ i „malo“
- Šetnja te promatranje grana – pojmovi „dug“, „kratak“, tanak“, debeo“
- Izrada sata – brojevi do 12
- Pokretna igra „Care pacare koliko je sati?“
- Prikupljanje raznih satova
- Izrada semafora
- Izrada autića sa okruglim točkovima te kvadratnim i pravokutnim kutijama
- Kuglana – zbrajanje vrijednosti pogotka čunja određene boje
- Spajanje predmeta sa odgovarajućim brojem – radni listići
- Igra zbrajanja – odgovarajući broj staviti na prazan kvadrat
- Kućna vaga – vagamo se te uspoređivamo tko je lakši a tko teži
- Igra školice- brojevi do 8
- Bingo – manipulativna igra
- Izrada poštanskog sandučića – kvadratna kutija, te broj
- „Tko će prije“ – pokretna igra; kocka, krugovi te dvije ekipe
- Skup broja sedam – crtamo drvenim bojicama
- Geometrijski likovi – crtamo flomasterima
- Izrađujemo od kartona novac do broja deset
-
SOCIOEMOCIONALNI RAZVOJ:
- Posjet školi
- Posjet tržnici
- „Kišobran za dvoje“ – pjesma
- „Semafor“ – recitacija
- Emocionalno i misaono spoznavanje okoline – što znam, što mislim, zašto tako mislim
- Natjecateljski duh – u igrama
- Samoprocjena- što mogu, što (još) ne mogu, ovo sam dobro učinio, ovo mi je najbolje uspjelo
-
GOVOR, KOMUNIKACIJA, IZRAŽAVANJE, STVARALAŠTVO
- Razgovor: što je sat? Zašto mjerimo vrijeme?
- „Jedan i jedan su dva“ – pjesma
- „Deset ljutih gusara“ – pjesma
- „Kišobran za dvoje“ – pjesma
- „Semafor“ – recitacija
- „Pogodi riječ na slovo“
- Izrada zdravstvenih knjižica, te pisanje brojkom kada smo rođeni
- Slovarica – pisanje te prepoznavanje slova
- Pismo – adresiramo te šaljemo pismo
- „Dani u tjednu“ – recitacija
- Igra tržnice – kupujem, prodajem
- Skup broja sedam – crtamo drvenim bojicama
- Geometrijski likovi – crtamo flomasterima
- Modelirati geometrijske likove
-
SPOZNAJI RAZVOJ:
- Igre dodavanja loptom – pojam „pored“
- Ukrašavanje prostora – pojmovi „unutarnji“, „vanjski“
- Razvrstavanje kocaka – pojmovi „veliko“, „malo“
- „Koliko u svaku kućicu?“ – poticati na uočavanje te spajanje broja sa jednakim brojem predmeta
- „Koliko jednakih u svaku kućicu?“ – spajanje broja sa zadanim predmetom
- Šetnja te promatranje grana- pojmovi „dug“, „kratak“, tanak“, „debeo“
- Povezivanje pojmova: malo-srednje-veliko;
- Igra slova – sličice i početno slovo
- Dani u tjednu; jučer, danas, sutra
- Domino – brojevi do 6; manipulativna igra
- Izrada sata – brojevi do 12
- Razgovor: što je sat? Zašto mjerimo vrijeme?
- „Koliko je točkica“ – spajamo i razgovjetno izgovaramo ponuđene kartice sa određenim brojem točkica
- „Čovječe ne ljuti se“ – manipulativna igra uz brojanje
- Matematički oblici – trokut, kvadrat, krug, pravokutnik; Što možemo napraviti od oblika?
- Kuglana – zbrajanje vrijednosti pogotka čunja određene boje
- Igra zbrajanja – odgovarajući broj staviti na prazan kvadrat
- Kućna vaga – važemo se te uspoređujemo tko je lakši, a tko teži
- Igra školice – brojevi do 8
- Pronađi odgovarajuće slovo – manipulativna igra
- Izrada novca od kartona – brojevi do 10
Tijek projekta
Projekt je počeo na poticaj dječaka iz skupine (A.M.) koji je donio novčanice raznih valuta. To je kod djece izazvalo veliki interes, a aktivnost se proširila na igru trgovine. Obzirom da je interes za igru trajao nekoliko dana, kolegica i ja odlučile smo ući u projekt: „Kako djeca uče matematiku“.
Matematika nam služi u svakodnevnom životu, znanosti, trgovini i industriji, jer je moćno, sažeto i nedvosmisleno sredstvo komunikacije, objašnjavanja i procjene. Kad djeca uče matematiku, trebaju se igrati stvarnim predmetima i proučavati stvarne probleme koji ih zanimaju.
Projekt smo počeli prikupljanjem raznih materijala i literature te smo formirale centar za matematiku koji ćemo postepeno obogaćivati matematičkim igrama. U projekt smo uključili i roditelje pozivom na suradnju, zamolbom da nam pomognu u prikupljanju raznih materijala i literature.
Kako bismo djeci korak po korak pomogli postaviti temelje njihova matematičkog razvoja krenuli smo procesom prirodnog učenja, tako da djeca uspostave ravnotežu između potrebe za razumijevanjem i računske tehnike. U načinu rada u organiziranju aktivnosti u vezi usvajanja osnovnih matematičkih pojmova kolegica i ja smo primjenjivali
- Neposredno promatranje koje omogućuje da predškolsko dijete nauči gledati, slušati i zapažati svijet oko sebe, imenovati predmete i uočavati njihove osobine: oblik, količinu, veličinu. Dijete može promatrati sebe, drugu djecu oko sebe, predmete u dnevnoj sobi, na igralištu, u dvorištu, didaktičke igre i materijale.
- Praktične aktivnosti koje se iskazuju brojenjem konkretnih predmeta, manipulaciji raznim predmetima, umetanju, izrezivanju, mjerenju, crtanju, vaganju, slaganju i sl.
- Igre s pravilima koje služe za ostvarivanje zadataka koji su unaprijed usmjereni prema pozitivnom razvoju djeteta. Put od perceptivnog mehanizma do misaonog kreiranja vrlo je dug, a igra je upravo na tom putu. Igre kockom, zagonetna slika, igra pogađanja, domino i sl.
- Elementarne igre; pokret osvježuje djecu i omogućuje pravilnu izmjenu ritma rada. Poznate igre „Potraži svog para“, „Nađi svoj lik“, „Broji dalje“, „Dan-noć“, „Igra škole“, „Crna kraljica“, „Tko nema para“.
- Stvaralačke igre: kupovanje i prodaja u samoposluživanju, određivanje količine, brojenje itd.
Kako bi djecu uvele u svijet matematike i što lakše im predočili razumijevanje matematike, počeli smo s predmatematičkim vještinama. Učili smo o odnosima u prostoru (unutra-vani, gore-dolje, ispod-iznad), o odnosima predmeta (jedan predmet veći-drugi manji, jedan teži-drugi lakši), o svojstvima predmeta (crven-plav, tvrd-mekan, topao-hladan). Cilj nam je bio da djeca uoče da između predmeta, a kasnije brojeva i količina, postoje odnosi te da usklađivanjem predmeta postupno uoče da su predmeti u nekom međusobnom odnosu. U tome su im pomogle aktivnosti: igre dodavanja loptom, razvrstavanje kocaka, grupiranje papira po boji i veličini, nizanje kocaka itd.
Nakon usvajanja predmatematičkih vještina postepeno smo postepeno obogaćivale centar za matematiku, što je izazvalo dječju znatiželju. Roditelji su nam izlazili u susret i opskrbljivali nas materijalima koji su nam služili u osmišljavanju igara kojima će djece shvatiti pojam «skupa».
Dok smo usvajali pojam „skupa“ pomalo smo ulazili u svijet znamenki. Na ormar smo zalijepili veliku brojevnu vrpcu, u početku sa znamenkama od 1 do 5 i postupno dodavali znamenke do 10. Igrali smo se raznih igara: domino- brojevi do 6, izrada sata – brojevi do 12, „Care pacare, koliko je sati“, „Čovječe, ne ljuti se“, igra „Školice“ –brojevi do 8. Igra karata s brojevima koje služe za označavanje skupova predmeta pomogla su djeci da povežu znamenke s brojanjem. Za pravilno pisanje znamenki potrebno je imati veliku kontrolu i koordinaciju. Neka djeca pisala su znamenke naopako, pa smo kroz vježbu sa prstićima pisale po zraku, a potom smo u naš matematički kutić zalijepili plakat i na njemu svakodnevno pisali znamenke.
Naučili smo puno novih pojmova: pojam dugo, kratko, veliko, malo, okruglo, ravno, gore, dolje, ispod, iznad itd., razvrstavanje po duljini, razvrstavanje po boji, što je to skup?, što je to sparivanje?, što je to redni, što glavni broj?
Potom smo učili zbrajanje. I tu smo se upoznali sa dva nova pojma; „plus“ i „jednako“. U igri male košarke, kuglani i binga naučili smo se zapisivati brojeve pogodaka dječaka i djevojčica te potom sve zbrojiti kako bi dobili pobjednika.
Kako bi djecu još više uveli u svijet matematike i učinili atmosferu još zanimljivijom, u dogovoru sa ravnateljicom i pedagoginjom, otišle smo s djecom na organizirani posjet školi. Djeca su prošetala školom, vidjela zbornicu, knjižnicu i razrede. Bilo im je zanimljivo vidjeti stolove za kojima su sjedili te ploču po kojoj se piše. Djeca su se oduševila posjetom pa su u likovnom centru crtali svoje impresije iz škole. Crtali su skupove te izrađivali razne aktivnosti u kojima smo učili o brojevima. Učili smo i pjesmice: „Jedan i jedan su dva“, „Deset ljutih gusara“, „Kišobran za dvoje“, te recitacije: „Semafor“, „Brojevi“.
Kroz igru i istraživanje djece su usvajala geometriju. Izrađivali su prijevozna sredstva od čepova (okrugli točkovi) te kvadratnim i pravokutnim kutijama. Izrađivali su semafor i satove. U naš matematički kutić napravili smo veliki sat sa kazaljkama.
U proljeće kada nam je priroda podarila mnogo voća i povrća djeca su nastavila igru u centru tržnice. Da im objasnimo pojam „mjerenja“ i „vaganja“ donijeli smo staru vagu na kojoj su djeca vagala voće i povrće. Naučili smo jedan novi pojam „ravnoteža“.
Drugi izlet nam je još više pomogao u učenju novih pojmova. Postavljajući im neka pitanja, poticale smo ih na razmišljanje: kada i kako se vaga pokreće? Kako se uspostavlja ravnoteža na vagi s jezičcem na sredini?
Nastavili smo projekt crtanjem tržnice, vage, voća i povrća. U razgovoru smo se dotaknuli i pojmova „temperatura“ , „tvrdoća“ i „magnet“. Za kraj, igrali smo se vodom i istraživali njena svojstva. I tu smo se susreli sa mnogo novih pojmova: „tone“, „pliva“, „pluta“ itd.
Razgovarali smo o tome zašto ljudi vole matematiku, zašto je mi proučavamo i kako nam matematika može pomoći u svakodnevnom životu.
Valorizacija postignuća
Matematika se ne može proučavati, nego se uči onda kada djeca konstruiraju vlastito matematičko znanje. Naša uloga u ovom projektu bila je usmjeravajuća. Djeca su preko vlastitog iskustva i spoznaja dolazila do zaključka. Provodila su vrijeme u neposrednom istraživanju, vođeni prirodnom znatiželjom. Često su ponavljali aktivnosti, postavljali pitanja te samostalno zaključivali. Razvijali su samopouzdanje kroz suočavanje sa izazovima i donošenjem odluka te su se međusobno pomagali i uvažavali, što im je pridonijelo osjećaju vlastite vrijednosti (pravo na prijateljstvo, ljubav i sreću).
I na kraju, važno je spomenuti ulogu roditelja s kojima smo surađivali i ostvarili partnersku suradnju, od kojih smo dobili povratnu informaciju kako su djeca aktivnosti koje smo provodili u vrtiću tijekom projekta preslikavala na aktivnosti kod kuće.
pedagoška godina 2013. / 2014.
Pobuditi dječju znatiželju za matematiku u svijetu oko nas, usvojiti osnovne matematičke pojmove te im omogućiti da nauče pronalaziti različite načine kako se može riješiti matematički problem.