Drveće našeg kraja

Kruh

14. veljače 2013.

Pravo na obrazovanje

14. svibnja 2015.

Drveće našeg kraja

PEDAGOŠKA GODINA: 2013./14. god
PROJEKT : „ DRVEĆE NAŠEG KRAJA“ - DJEČJI VRTIĆ STAŠEVICA
SKUPINA: mješovita (3-6 godina)
ODGOJITELJICA: SEKA GNJEČ

Cilj projekta

pobuditi ljubav prema prirodi i okolišu

Zadaci projekta

stjecati spoznaje o drveću našeg kraja
upoznati osobine drveća našeg kraja
upoznati dijelove drveća općenito
upoznati sjemenke i plodove tog drveća

PLAN PROJEKTA:

Tjelesni i psihomotorni:

skupljanje grančica
skupljanje stabalaca
razvrstavanje lišća
zalijevanje stabalaca
sađenje stabalaca
skupljanje grančica
rezanje grančica škarama
guljenje grančica nožićima
punjenje posuda zemljom
rezanje tkanine za stabalca
rezanje i lijepljenje tkanine
rezanje i lijepljenje grančica
lijepljenje različitog lišća
lomljenje grančica
lijepljenje grančica
skupljanje sjemenki i plodova
razvrstavanje sjemenki i plodova
lijepljenje sjemenki i plodova
sađenje sjemenki i plodova
punjenje posudica sjemenkama
zalijevanje posađenih sjemenki
skupljanje kore drveća
razvrstavanje kore
lijepljenje i lomljenje kore
skidanje kore s grančica
izrađivanje stolova i stolica od grančica i kore
lijepljenje piljevine
prikupljati šišarke
ispeći šišarke
lijepiti šišarke na panjiće
prikupljati sjemenke divlje ruže
izrađivati listove od papira i lijepiti ih na vreću za kostim
prikupljati rascvjetane grančice
prikupljati rascvjetane grančice po pripadnosti
ugostiti učiteljicu iz prirode
izrađivati slagalice sa crtežima drveća
posjećivati voćnjak i obližnje drveće
redovito promatrati brijest uz rijeku
sjediti u hladovini drveća
posaditi stabalca u prirodi
obilaziti ih i zalijevati

Spoznajni ravoj:

prikupljati grane drveća
razvrstavati grane po boji
razvrstavati grančice po veličini
razvrstavati grančice po debljini
prepoznavati grančice po mirisu
uspoređivati listove po obliku i veličini
imenovati stabalca
imenovati grančice
imenovati sjemenke
usvajati pojmove (nazive stabala, pojmovi: pošumljavanje, razmnožavanje, klica, deblo, krošnja, klorofil, fotosinteza)
saditi stabalca
naučiti postupak sadnje
puniti čašice (prazna, puna)
saditi sjemenke
razvrstavati kore drveća po izgledu i debljini
ponavljati nazive drveća
prepoznavanje stabalaca po lišću
prepoznavanje drveća po plodovima
razgovarati o karakteristikama sjemenki i plodova
razvrstavati sjemenke po ljekovitosti i jestivosti
nabrajati drveće otporno na vodu
promatrati sjemenke dok rastu
brojati cvjetove na granama
brojati latice na cvjetovima
razgovarati o važnosti šume i o onome što se dobiva od drveta
imenovati dijelove cvijeta (latica, prašnici, tučak)
razgovarati o načinu dobivanja papira

Socio-emocionalni razvoj:

brinuti se za naša stabalca
pomoći djetetu da shvati važnost drveća
razvijanje osjetljivosti o važnosti očuvanja prirode i okoliša
uređivati slikovnice
smanjiti bacanje papira
razgovarati o važnosti šume
pokušati štedjeti papir i bojice i čuvati slikovnice i namještaj
brinuti se za posađena stabla u prirodi
zajedno s roditeljima posaditi naša stabalca

Govor, komunikacija, izražavanje i stvaranje:

pravilno izgovarati nazive stabalaca
učiti recitacije o šumi
učiti i pjevati pjesmice o šumi i šumskim životinjama
crtati i slikati stabla i šumu
slikati listopadna i vazda zelena stabla
modelirati stabla od plastelina
modelirati stabla od slanog tijesta
razgovarati o načinu dobivanja papira
pričati priče o šumi
upoznavati nove tehnike rada
izmišljati rečenice na temu šume
učiti priče o životinjama u šumi
osluškivati zvukove u šumi
osluškivati vjetar u šumi
bojati grančice drače
bojati panjiće i šišarke
izrezivati listove od kostima
izrezivati grane, grančice, cvjetove od kolaža
lijepiti izrezane dijelove na papir
slikati sađenje drveća za likovni natječaj
slušati cvrkut ptica dok sjedimo u hladovini
slušati šum vjetra dok njiše grane
oponašati šum vjetra

Poticaj za početak projekta dala su djeca. Čitajući priče Ivane Brlić Mažuranić N. je pitala da li je šuma u toj priči ista kao naša. Tako su djeca započela pričati priču pokušavajući opisati našu šumu. E. je rekao da on nije bio u šumi. Obećala sam da ću ih odvesti. Tako smo počeli učiti o našoj šumi, drveću oko nas.

Neka drveća promatrali smo na našim šetnjama uz rijeku i cestu. Roditeljima sam predložila da sa svojim djetetom posade jedno stabalce i donesu ga u vrtić. Odmah sutradan počela su stabalca stizati u vrtić. Tako smo prikupili : čempres, bijeli bor, lipu, kostelu, česvinu, hrast, jasen, divlju ružu, bagrem, draču , smrič, zeleniku…

Prikupili smo grančice jako puno stabala. Djeca su odvajala lišće i slagala ga u album te napisali naziv i tako su napunili veliki album. Dogovorili smo se da ćemo na proljeće posaditi stabalca u šumu pa ćemo tako «pošumiti» zemlju. Naša ravnateljica je zamolila da joj damo nekoliko stabalaca da posadi u dvorište vrtića u Pločama pa smo odvojili nekoliko. Od suhih grančica djeca su lomila komadiće i tehnikom –mozaik- izrađivala svoje grane, a na kraju lijepila lišće koje su imali u albumu.

Prikupili smo puno suhih grana. Bilo je debljih, tanjih, dužih, kraćih i određivali smo kojem drvetu pripada koja grana. Djeca su ih mirisala, mjerila, razvrstavala po dužini, po debljini. Tupim nožem gulili su koru s grančica. To ih je posebno oduševilo. Oguljeno drvce također je mirisalo. Takva drvca, ali i ona ne oguljena poslužila su za izradu stolova i stolica. Čak i oguljena kora (piljevina) poslužila je za to. Izrađivala su djeca i kućice i ostali namještaj. Posadili smo stabalca koja nisu bila posađena. Svako stablo su djeca znala imenovati. Napravili smo zajednički plakat na koji je svako dijete nacrtalo (naslikalo) jedno stablo iz našeg okoliša i napisalo mu ime. Drveće smo da bi lakše zapamtili nazive svrstavali u grupe: listopadno, vazdazeleno, voćke, iz porodice ruža, drveće koje ne raste samostalno, ljekovito, koje ima bodljikav list, koje ima bodljike na grani.

Prikupili smo puno sjemenki. Sad su djeca naučila da iz sjemenki nastane stablo. Zato smo razvrstali i sjemenke i naučili kojem stablu pripada koja sjemenka. Malo smo se s njima igrali: brojili ih, razvrstavali ih u skupove, kuhali za ručak u igri. Puno sjemenki i jesenjeg lišća upotrijebili smo za izradu jesenskih šešira. Puno smo ih i posadili, djeca su ih redoviti zalijevala i brinula se da imaju svjetlosti. Promatrajući stabla naučili smo da imaju žile i dio iznad zemlje, naučili smo i da žile upijaju mineralne tvari i vodu i sve to vode u list. U listu nastane fotosinteza uz pomoć svjetlosti. Djeca su se veselila nicanju sjemenki. Naučili su da iz zemlje izlazi klica.

Za Božić smo od prikupljenih šišarki izrađivali boriće koja su djeca ukrašavali i odnijela kući. Djeca su bojala grančice drače, koja su ukrašavali plodovima divlje ruže. Listopadna stabalca u našem vrtiću su izgubila lišće pa su mirovala, a tako i naš projekt. Još smo neke aktivnosti vezivali uz njega tako da smo izrađivali kostime za maškare, rezali lišće i lijepili ga na vreće i imali maske – drveća.

Došlo je proljeće i procvjetala su stabla. Opet smo prikupili sada rascvjetane grančice. Imali smo lišće, pa smo opet razvrstavali grane i imenovali stablo kojem pripada. Sada su djeca zaključila da iz cvijeta nastane sjemenka (plod). Pozvala sam učiteljicu iz prirode da im objasni kako se to događa i zašto. Došla je učiteljica, a djeca koja su već promatrala oprašivanje njoj su pričala kako se to događa. Zaključili su u razgovoru s učiteljicom da su stabla živa i koji su dijelovi cvijeta (latice, tučak i prašnici). Redovito smo posjećivali voćnjak i šumu i gledali nastajanje plodova. Konačno, došao je dan kad smo s roditeljima posadili stabalca. Djeca su aktivno sudjelovala. Za likovni natječaj „Budi neovisan“ poslali smo rad na kojem su djeca nacrtala sebe kako sade drveće.

Vrednovanje aktivnosti:

Djeca su naučila nazive drveća. Znali su ih prepoznati po lišću (obliku i veličini). Naučili su kojoj porodici drveća pripada svako stablo. Stabalca u našem vrtiću zalijevali su i brinuli za njih. Sadili su sjemenke i brinuli se da im osiguraju uvjete za rast. Kroz cijelu godinu brinuli su se za okoliš općenito, mene upozoravali da druga djeca iz škole bacaju smeće i lome grane. Svako dijete je sa svojim roditeljima posadilo stablo i kod kuće.

Ovaj projekt kod djece je probudio ekološku svijest pa događaj poslije jake bure to potvrđuje. U vrtić su došle su G. i M. G. je rekla da ima tužnu vijest: „bura je srušila stablo bajama, a susjed mu je zapalio grane“. Sutradan su G. i M. vikale s vrata da imaju veselu vijest: „posadile smo novi bajam u rupu gdje je rastao onaj koji je srušila bura“.