POTVRDA O OBAVLJENOM ZDRAVSTVENOM PREGLEDU PREDŠKOLSKOG DJETETA
23. rujna 2019.Preporuke za javnost za zaštitu od infekcije novim coronavirusom (SARS-CoV-2; COVID-19)
26. veljače 2020.Upale dišnih puteva kod djece predškolske dobi
Ponavljajuće infekcije dišnih puteva čest su problem kod djece koja borave u vrtićkim kolektivima. Studije pokazuju povezanost između ranog polaska u kolektiv i veće učestalosti upale dišnih puteva.
Čimbenik rizika za upale dišnih puteva kod djece koja borave u vrtićkim kolektivima u usporedbi s djecom iste dobi koja su bila kod kuće, tri puta je veći u dobnoj skupini između 2. i 5. godine života. Švedska skupina autora svojom studijom je dokazala da djeca koja pohađaju klasične vrtićke skupine dvostruko češće izostaju zbog bolesti, u usporedbi s djecom koja prebivaju u obiteljima. Američka prospektivna studija pratila je tri skupine djece: djeca koja ne borave u kolektivu, djeca koja su zbrinuta u obiteljima u skupinama od 2 – 6 djece i skupina djece koja su pohađala klasične vrtiće gdje je bilo više od sedmero djece u skupini. Rezultati su bili slični švedskoj studiji, te se je pokazalo da djeca u dobi od 2 godine koja pohađaju klasične vrtiće gdje je u skupini više od sedmero djece, imaju znatno veću učestalost upala dišnih puteva. Razlike u promatranim skupinama nestaju nakon 3 godine boravka u kolektivu.
Kod djece koja ne pohađaju vrtićki kolektiv, prema kliničkoj procjeni uzročnika, najčešće obolijevaju od virusne infekcije, dok su u djece koja borave u kolektivu podjednako zastupljene virusne, bakterijske i mješovite infekcije. Pojavnost astme u preškolskoj dobi veća je u skupini djece koja borave u kolektivu i koja su u vrlo mladoj dobi obolijevala od virusnih upala dišnih puteva.
Zašto predškolska dob djeteta nosi specifične rizike povećane učestalosti upala dišnih puteva?
Djeca predškolske dobi imaju smanjenu sposobnost stvaranja protutijela za pojedine skupine bakterija, s obzirom na dozrijevanje podtipova IgG-protutijela (osnova su dugoročne zaštite od mikroorganizama), postoji smanjena otpornost na određenu skupinu bakterija. Nadalje, boravak u vrtićkim kolektivima gdje su djeca u kontaktu s vršnjacima iste dobi dovodi ih do izloženosti potencijalnim izvorima zaraze, te uzročnicima na koje su manje otporni.
Uvidom u epidemiološku situaciju razvijenih zapadnoeuropskih zemalja kao i organizacijsku strukturu predškolskih ustanova dolazimo do rezultata koji pokazuju da bolji standard predškolskih ustanova ne pridonosi znatnom smanjenju učestalosti respiratornih infekcija. Naglasak se stavlja na preventivne postupke u dječjim kolektivima kao što je izbjegavanje suhog i pregrijanog zraka, redovito provjetravanje, boravak na svježem zraku, ispravna prehrana, tjelesne aktivnosti, te osobna i prostorna higijena.
Iznimno je poučna i motivirajuća studija pedijatara s Memphis State University u kojoj su pratili 843 djece (rujan 1985. – ožujak 1986.) u dobi do 3 godine. Dokazali su da djeca koja ne borave u kolektivu u toj su sezoni imala u prosjeku 2,03 zarazne bolesti, a skupina djece koja je boravila u kolektivu imala je do 2,66 zarazne bolesti. Također, jaslička djeca su bila 4,5 puta češće hospitalizirana od djece koja su boravila kod kuće ili u manjim vrtićkim skupinama. Jedan od najvažnijih faktora za češće bolesti bio je broj djece u vrtićkim skupinama. Kod nas su normativi i standardi propisani zakonom, ali nerijetko dolazi do stvaranja većih skupina zbog nedostatnih kapaciteta. Ono što je također problematično jest otežana odsutnost roditelja s posla što rezultira dovođenjem bolesne djece u skupinu.
Ponavljajuće infekcije dišnih puteva čest su problem kod djece koja borave u vrtićkim kolektivima. Studije pokazuju povezanost između ranog polaska u kolektiv i veće učestalosti upale dišnih puteva.
Pripremila: Magdalena Despetović, zdravstvena voditeljica